Meksička južna granica

Meksička južna granica

Džesinija i Armando Lopez su iz Gvatemale u Meksiko preko reke Sučijate prešli na iznajmljenom splavu načinjenom od drvenih dasaka privezanih za ogromne unutrašnje gume.

Splavar je odmah u njima prepoznao ilegalne iseljenike i naplatio im cenu deset puta veću od uobičajene, uprkos tome što je Džesinija mislila da se uspešno prerušila u tamošnju damu tako što je obula cipele s „platformama“ i ponela svu svoju imovinu u plastičnoj torbi kakvu domaćice koriste za odlazak u kupovinu. Otkad su otišli iz Nikaragve, ona je svakodnevno uspevala da se okupa i opere rublje — u Meksiku, podsećala je Džesinija svog supruga, lopovi i službenici prepoznaju iseljenike ne samo po njihovim zavežljajima i kapama i iznošenim i uprljanim patikama nego i po mirisu njihovih tela u prepunim autobusima. Svakog jutra se šminkala, prskala parfemima i kačila dugačke minđuše. To su bili obredi koji su joj davali elan i nekakvo samopouzdanje: pranje, doterivanje, molitva.

Kad su stigli na meksičku stranu reke, Armando je iskrcao polovni „mauntin bajk“ koji su kupili u Gvatemali, a onda su čekali dok je uniformisani vojnik na obali reke nezainteresovano preturao po Džesinijinoj torbi, objašnjavajući kako traga za oružjem i drogom. Vojnik im je potom odmerio mito u iznosu od deset dolara, a onda su Lopezovi seli na bicikl i odvezli se ka severu.

Svake godine u Meksiko ilegalno uđe na stotine hiljada Srednjoamerikanaca — odnosno njih 400.235, prema čudnovato preciznoj proceni meksičkog Državnog instituta za migraciju — preko južne granice te zemlje, koja vijuga duž 1200 kilometara reka, vulkanskih obronaka i džungle na vrhu Srednje Amerike. Niko ne zna tačno koliko njih se uputi prema Sjedinjenim Državama, ali uglavnom se procenjuje da bi taj broj mogao da iznosi oko 150.000 ili više na godišnjem nivou, a tempo ilegalne migracije prema severu dramatično se pojačava otpre desetak godina, podstaknut delimično i dugotrajnim posledicama građanskih ratova iz 1970-ih i 1980-ih godina, koji su se odvijali u Gvatemali, El Salvadoru i Nikaragvi. Ova savremena latinoamerička migracija u Sjedinjene Države često se slikovito opisuje kao veliki talas, a meksička južna granica danas liči na mesto daleko na pučini gde taj talas počinje da raste i buja, te prikuplja nezaustavljivu potisnu snagu.

Pre nego što su Lopezovi otišli iz Managve, čuli su savet koji se danas često može čuti u određenim siromašnijim krajevima Srednje Amerike: Ako krećete na El Norte („sever“, podrazumeva se SAD), nađite Padrea Flora Mariju Rigonija u gradu Tapačula, 32 kilometra severno od granice, jer prvi opasan prelaz nije onaj na koji ćete naići kad budete ulazili u Sjedinjene Države. Opasnosti počinju na južnoj meksičkoj granici —razbojnici, krijumčari droge, iznuđivači u uniformama, policajci i imigracioni službenici koji ilegalne migrante stavljaju u pritvor pre nego što ih utrpaju u autobuse za deportaciju. Stanica za iseljenike u Tapačuli nedavno je preuređena kako bi mogla da primi 960 migranata i što brže ih podvrgne postupku; autobusi koji ih voze prema jugu kreću svakog jutra pre zore.

Lopezovi su se vozili satima po vrućini od 32°C, a Džesinija je stajala na drvenim podupiračima pričvršćenim s obe strane zadnjeg točka na biciklu. Nosila je svoju plastičnu torbu na pregibu ruke, a šakama se držala za Armandova ramena, dok je on okretao pedale, povremeno silazeći s asfalta na zemljanu stazu da bi izbegao kontrolne tačke za iseljenike. Imali su izvanrednu sreću. Niko ih nije napao mačetama, puškama ili ručno izrađenim pištoljima od plastičnih cevi napunjenih barutom; niko nije istukao Armanda niti Džesiniju zavio u crno; niko ih nije prisilio da se skinu kako bi proverio da li su u telesnim otvorima ili tajno ušivenim džepovima odeće sakrili novac. Nijedan vozač taksija koji je prošao pored njih nije odlučio da tog dana zaradi tako što bi dojavio razbojnicima ili imigracionim službenicima da se putem približava jedan par ranjivih ljudi.

Napisala: Sintija Gorni
Snimio: Aleks Veb

Nastavak ove priče možete pročitati u
februarskom (#16) broju časopisa National Geographic Srbija.

Srednja ocena: 3.00 od 5