Životna sredina

Životna sredina

Uvođenje ekološke takse na vozila u Srbiji verovatno ne bi bila najpopularnija mera u doba ekonomske krize. Ali, ako ste savestan vozač koga osim ekonomske brine i potencijalna ekološka kriza, pruža vam se prilika da posredno eliminišete ugljen-dioksid koji emituje vaš automobil. Karbonski otisak je u svetu prihvaćen finansijski instrument za smanjenje ugljen-dioksida ili njegovih ekvivalenata u drugim stakleničkim gasovima. Ovaj koncept će prvi put biti primenjen i kod nas u okviru kampanje Fonda Ekotopija „Šuma blista, šuma peva“.

„Dobrovoljnom kupovinom jednogodišnjeg sertifikata karbonskog otiska, uz koji se dobija i nalepnica, svaki vozač će finansirati pošumljavanje radi neutralisanja ugljen-dioksida koje prosečno vozilo u Srbiji emituje tokom jedne godine“, rekao je Nikola Živanović iz Fonda Ekotopija. „U saradnji sa Nacionalnim parkom Tara, od ostvarenih prihoda ćemo zasaditi 10.000 smrča i 8000 jela na delu terena tog parka devastiranog klimatskim promenama.“ Pokretači kampanje planiraju da sa NP Tara nastave da brinu o novoj „Ekotopija šumi“ i pošto se kampanja okonča sredinom 2010. godine.

„Dugoročno, želimo da proširimo akciju na druga slična područja u našoj zemlji“, poručuju iz Ekotopije. Ugroženost i nestajanje šuma trebalo bi da zabrine sve kojima je stalo do zdravlja i čistog vazduha. „Pluća planete“ su sposobna da apsorbuju petinu emisije ugljen-dioksida koji potiče od fosilnih goriva.

* U svetu se godišnje poseče oko 1,5 milijardi kubnih metara drveta, od čega 59% za upotrebu, a 41% za gorivo. Po podacima JP Srbijašume, koje raspolaže sa oko milion od ukupno dva miliona hektara šuma u Srbiji, u našoj zemlji se proizvede blizu 2 miliona kubika drveta godišnje.
* U Srbiji 2 miliona hektara šuma godišnje proizvede oko 8 miliona tona kiseonika.
* U Srbiji je pod zaštitom oko 500 šumskih područja površine od oko 600.000 hektara, odnosno 6,59% teritorije.
* Vozilo prosečne snage u Srbiji koje godišnje pređe oko 20 hiljada kilometara emituje 3-4 tone ugljen-dioksida.
* Najčešće posledice zagađenja vazduha su bolesti disajnih organa, alergije i porast malignih bolesti. Zagađen vazduh je uzrok 1,4% ukupnog mortaliteta u Srbiji i 2% svih kardiopulmonalnih bolesti. Od zagađenja vazduha najčešće obolevaju deca, hronični bolesnici i stari ljudi.

Srednja ocena: 3.00 od 5