On kaže da je simbol onima koji vide da nešto nije u redu, ali još nisu formirali precizno mišljenje. Njegova muzika, tekstovi i kolumne su izazov publici da razmišlja nekonvencionalno. National Geographic razgovora sa Antonijem Pušićem, znanog i kao Rambo Amadeus Svetski Mega Car, koji od svojih „podanika“ očekuje da razmišljaju svojom glavom. Ovaj Rambo je u misiji da spase svoje sugrađane od kratkovidosti. Car je bio darežljiv pa je na internet adresi www.ramboamadeus.com svoju muziku poklonio javnosti. Kaže da je to ekološki način da ljudi dođu do njegovih pesama jer diskovi zagađuju okolinu. Nesvakidašnje je i to što se Caru ne persira.
Kao Antonije Pušić vladaš sobom, kao Rambo Amadeus vladaš gitarom… Koja su još polja tvoje vladavine?
Vladam dobro jedrilicama svih vrsta, kao omladinac sam bio prilično uspješan na regatama. Čak i sad sam aktivan u klasi microtonner, vladam dobro jezikom, lako se izražavam. Dobar sam kada se dogodi nešto nepredviđeno, sposobnost improvizacije mi je prilična. Samo, nikad nisam uspio da ovladam sopstvenim strpljenjem. To je nešto na čemu trenutno radim, ali bezuspješno.
U jednoj od svojih kolumni kažeš: „Ili ekološka diktatura, ili kraj civilizacije“. Misliš li da nema drugog rešenja?
Ne znam, zaista, evo nek razmisle i čitaoci pa da odgovore umjesto mene. Ko će natjerati vlasnike lanaca industrijskih postrojenja da zaustave svoje proizvodne trake? Ne zagađuje polugladna sirotinja na pirinčanim poljima. Industrija zagađuje. A industrija ima svoje vlasnike, nemoguće je da čitav taj ogromni zamajac proizvodnje i profita sam sebe dobrovoljno zaustavi. Nemoguće je da se ljudi dobrovoljno odreknu luksuza koji zagađuje. Pitanje je samo ko će i kako sprovesti diktaturu. Da li će prvo doći do ekološke revolucije, ili će diktaturu sprovesti neka postojeća međunarodna institucija? Na koji način? Vrijeme oružane sile je iza nas. Kakva bi to nova vrsta prisile bila? Demokratija je dobar društveni sistem u vrijeme blagostanja, ali je nemoćan kada treba rješiti vanredne probleme. Zamislite na primer da rat ne vodi generalštab, nego parlament. Ili da, nakon što se negdje razbjesni požar, pustimo parlament da odluči kako da se ugasi požar? A čovječanstvo mora da ugasi požar zagađivanja.
Nauka svojim razvojem može mnogo da doprinese očuvanju planete, međutim, postavlja se pitanje primene naučnih inovacija, naročito u zemljama u razvoju. Kako vidiš tu situaciju?
Nezgodna stvar. Razvijene zemlje zadnjih 200 godina sistematski zagađuju planetu, i sada su na tehnološkom nivou da mogu više-manje bezbolno da pređu na čistu tehnologiju. A zemlje u razvoju su tek ušle u period industrijalizacije, stara tehnologija se premješta iz razvijenih zemalja kod njih. Sad je došao red na njih da se oduševljavaju autima, bijelom tehnikom, raznim drkalicama koje su zapravo čovjeku nepotrebne. Problem je zapravo karakter pojedinca. Homo sapiens je bistar, ali mu je karatker slab, većina ima vrlo nisku tačku loma kada je u pitanju novac, korupcija, profit, tako da je jako rijetko vidjeti čovjeka koji opšti interes pretpostavlja ličnom. Apsurdno je da pčele, na primer, imaju savršenu društvenu organizaciju u kojoj pojedinac ne postavlja nikakva pitanja u vezi sa svojim društvenim zadatkom. Nahraniti maticu po svaku cijenu! Zamislite kada bi pčele bile potkupljive kao čovjek! Izumrle bi za petnaest dana.
I Crnu Goru i Srbiju doživljavaš kao svoju domovinu. Crna Gora je ekološka država, dok za Srbiju važi da ima ogroman, ali neiskorišćen potencijal u mnogim oblastima, pa i u očuvanju sredine i energetskoj efikasnosti. Možeš li kao poznavalac prilika u obe države da povučeš neku paralelu?
Crna Gora se zasad samo zove ekološkom državom. Daleko je od toga. Intenzivna gradnja turističkih kompleksa na primorju govori o tome da je svijest o principima održivog razvoja nedovoljna. To jest, pameti ima, ali kratkoročne ekonomske nužnosti su dominantne, pa se ne gleda dugoročno. Obala će se izbetonirati, izgradiće se nekontrolisano veliki kapaciteti, a potrebe ljudi su se promjenile, niko normalan se više ne pali na betonski i stakleni luksuz, ljudi vape za netaknutom prirodom. Samo skorojevići se pale na mermer, staklo, ekskluzivne klozete i parkete. Srbija je u mogućnosti da postane strateški proizvođač zdrave hrane, ali posao u poljoprivredi nije „nobles“, svi bi htjeli u društvu spektakla, čije vrijednosti diktira televizija Pink, da postanu pjevači, glumci i manekenke. Malo koga uzbuđuje da muze koze i pravi koziji sir. Potrebna je ozbiljnija kriza da bi desetkovala taj skorojevićki diskurs. Demokratija je tu nemoćna.
Razgovarao: Igor Ril
Nastavka intevjua možete pročitati
u martovskom (#41) broju časopisa National Geographic Srbija.
Poštovana redakcijo/uvaženi čitatelji,
Redovno čitam National Geographic, a TV prijemnik sam vratio u sobu posle 8 godina, samo da bih pratio Vaš program.
Moje lično mišljenje je da je uloga NG-a zapravo podizanje svesti ljudi u vezi sa okruženjem u kome živimo, kao i stvaranje pozitivnog kulturološkog i ekološkog uticaja na mlađe generacije zagađene pogrešnim sistemima vrednosti. Baš zbog toga, smatram da je intervju na temu ekologije u Srbiji, sa jednom kultnom ličnošću, koja se decenijama bori da svoj uticaj usmeri na oslobađanje ljudi od pogrešnih uticaja i usmeravanju ka pravim vrednostima (u ovom slučaju gospodinom Pušićem)zapravo dužnost redakcije kao što je National Geographic.
Aplujem na druge čitaoce NG-a, da budu strpljivi kad su pomenute reportaže u pitanju, jer emisije kakve radi NG zahtevaju prilično vremena i rada da bi imale kvalitetnu formu i sadržaj na kakav nas je NG navikao tokom ovih godina.
Izvinjavam se na oduzetom vremenu,
S’poštovanjem
B.D.
[Odgovori]
mislim da intervju nije greska ,ako se ne skrece sa osnovne teme. Takodje bih bila veoma tuzna ako bi casopis u buduce izostavljao rubriku NG odrediste u korist intervjua. Nista ne smeta jedna nova rubrika.
[Odgovori]
Ramba Amadeusa jednostavno ima svudje. I to zasluzeno.
Covjek je bistar, originalan, inspirativan…mnogo toga.
Konkretno poceo je da se bavi ekologijom u zadnje vrijeme i to prilicno uspjesno.
Dobio je i nagradu za najbolju eko-licnost.
[Odgovori]
Mnogo bih se više obradovao kada bi video reportažu o nekom kraju Srbije (može i Balkana) nego intervju sa bilo kim pa čak to bio i legeda i ikona kao što je R.A.S.M.C.
[Odgovori]
Čitam NG Srbija od prvog broja, i ne razumem ovakve reakcije na intervju koji je urađen sa Rambom. Časopis nije ništa izgubio, odakle vam ta ideja ? Intervju je odličan, i čovek govori pametno. Kakve veze ima forma intervjua i kako to može da poremeti časopis kakav je NG ? Ne vidim nikakvu logiku u tome, jedino da i NG počne da intervjuiše Seku Aleksić pa da postavimo pitanje psihičkog zdravlja uredništva časopisa.
Kao nova ideja intervju je osveženje i podržavam ga, jedina zadrška tiče se izbora sagovornika. Bojim se da u Srbiji (osim Ramba) nema ljudi koji će iskreno da kažu nešto o bilo čemu, pre će biti da će u jednom ovakvom časopisu da se pojave samo da bi „bili viđeni“, naravno ako njihov PR proceni da je to korisno.
U vezi reportaža iz Srbije, ja sam jedan od čitalaca kojem su one potpuno nebitne, jer kao stanovnik ove države smatram da je mnogo pametnije sesti u kola i otići negde, nego sedeti u stolici i upoznavati Srbiju na dve strane nekog časopisa.
Zahvaljujem NG Srbija što mi u svom časopisu pruža mogućnost da se upoznam sa delovima planete na koja nikada neću kročiti, i dok god to bude sadržaj ovog časopisa biću njegov pretplatnik.
[Odgovori]
Malinić Dragan odgovara:
16. mart 2010. u 17:31
Ma naravno Nikola,nije to u pitanju što je urađen interviju,daleko od toga,nego suština je u tome da niko ne bi ( eto,polazim od sebe prvog )imao protiv interviju ništa,čak što više isto mislim da je ok,Rambo ima šta reći,al vidi,ako redakcija NG Srbije sa jedne strane ( a to je već dobrih mjeseci unazad ) govori kako će doći domaća tema,kako je to samo eto mala pauza….i sl,a s druge strane ubacuje ove novitete,protiv kojih nemam ništa,ALI mislim da ipak neki prioriteti se moraju znati,ne možete vi pisati biće domaća tema,nje nikako,a onda eto imate vremena ubaciti interviju,razumješ me,tu je sva suština.
Da domaće teme postoje,pa niko ne bi obratio na ovaj interviju pažnju,ili ako i bi,siguran sam pozdravio bih taj novitet,ALI oprostićeš,ovako,rekao bih pomalo i izigravanje vjernih čitalaca,pa rekao bih i samom koncepta NG Srbija naprosto mora de se iskomentariše,i neko mišljenje o tome napiše.
Mislim da su sve teme koje obradjuje NG Srbija extra kvalitetne,počev od tekst,fotografije,to niko ne dovodi u pitanje…ali objektivno ono što fali,jeste domaća tema,jer nje ako nema,pa onda zašto uopšte se ovo zove NG Srbija,što se ne stavi NG Svijet,razumješ,jer vidi,svako ko logikom gleda,ako pored svakog NG izdanja u različitim zemljama vidi da piše pored imena National Geographic i ime,da tako kažem filijale tj ime države: npr NG Srbija,NG Italija,NG Slovenija,predpostavljam da je to zbog toga,što je i sama redakcija NG u Americi htjela da svaka od tih zemalja,pored onih zajedničih tema,obrade i teme iz svog dvorišta,kako bi i one same dali odredjeni prepoznatljivi pečat i liniju časopisu,i kako bi ga učinile kvalitetnijim i još više ga približile domaćim čitaocima,SADA moraš se složiti Nikola,nije takav slučaj,jer naš NG Srbija manje – više samo prenosi teme stranih NG ( što je isto svakako ok ) ali pri tome nam ne nudi ništa novo što bi se moglo podvesti pod domaćom temom,eto pogledaj npr Slovence i njihov NG i vidjećete,država manja,pa rekao bih po pitanju prirodnih bogatstava siromašnija ALI uspije svojim čitateljima obezbjediti lokalne teme,iz broja u broj,pa sad ti meni reci gdje tu problem??Nema ga,složićeš se da ga nema.
Pozdrav ljudi svima,posebno redakciji NG Srbija!!
Malinić Dragan
[Odgovori]
Poštovana redakcijo National Geographic Srbija,
Ok je interviju kao interviju,medjutim,bojim se da ovim National geographic polako počinje da skreće u nešto što sam po sebi nije.Ako je cilj uredništva da ovim intervijuima podigne neku svijest medju ljudima o ekologiji,,,i sl,mislim da tu griješe,jer vidite,ima toga podosta,i na tv,drugim časopisima,,,,a mislim da NG Srbije to treba da radi i podiže svijest,ALI ne tako što će raditi interviju sa nekim likovima,već to treba da radi svojim prilozima,pričama,a PONAJVIŠE domaćim temama,kojih evo već dobrih mjeseci nema ni traga u pazite časopisu koji u svome imenu ima naziv Srbija.Recimo takav slučaj nije kod Hrvata,pa mislim da je naš NG Srbije samo slika i prilika naših domaćih dešavanja,i najbolji pokazatelj koliko mi lutamo,i dobre stvari pokvarimo.Nikako ne želim,da jedna od tih stvari bude i NG Srbija,zato Vas molim,ili ukinite u budućnosti ove intervijue,ili ako već to želite,pa dajte MOLIM VAS onda i vratite domaćih tema,ne rizikujte da izgubite čitaoce koji ovaj časopis vole,i dozivljavaju kao nešto svoje,a vi da li u nedostatku ideje,kreativnosti ili čega već drugog,radite suprotno,i ovim, bojim se klizite da NG Srbija postane obična novina na našim kioscima,molim Vas to ne radite.
Ramba kao umjetnika i čovjeka koji ima dosta toga pametnoga reći jako cijenim i poštujem,ali oprostite,NG Srbija,nije mjesto za to,ili PONAVLJAM,ako već nalazite mjesta i za takve eksperimente,onda svaka vaša objašnjavanja čitaocima da će domaće teme uskoro ponovo pojaviti,gube smisao i nisu iskrena dok nalazite vremena za ovakva obična piskaranja.
S poštovanjem
Malinić Dragan
[Odgovori]
Dejan odgovara:
11. mart 2010. u 20:20
Kralj si, potpuno se slazem.
[Odgovori]
Pa postojanje ovog intervjua nije istisnulo ostale sadrzaje! Meni je ovo pun pogodak. Veza izmedju tema koje se cesto obradjuju i lokalne realnosti. A Rambo je zaista zanimljiv, kultni lik.
[Odgovori]
Ja sam pročitao kompletan intervju i moram da priznam da me je rezonovanje gosn. Ramba prijatno iznenadilo. Ne samo da je realno, nego i futuristički vrlo inteligentno…
[Odgovori]
kakve veze ima rambo sa national geografic-om?
razumem da je tema o zastiti planete ali mislim da je ovo totalni promasaj.
sta se dogadja sa reportazama o srbiji ?
[Odgovori]
NG Srbija odgovara:
9. mart 2010. u 11:36
Smatramo da je uvođenje periodičnih intervjua osveženje u časopisu i da postoji veliki broj sagovornika koji svojim delovanjem odgovaraju glavnim temama i sadržaju NG.
Reportaže iz naše zemlje se rade i dalje i biće objavljivane u narednim brojevima.
[Odgovori]
Dejan odgovara:
9. mart 2010. u 13:58
Potpuno se slazem sa tobom.
Mislim da ovaj deo nece biti osvezenje, vec samo deo koji ce vecina preskociti u citanju.
[Odgovori]
Ivan odgovara:
9. mart 2010. u 23:58
Ne slažem se s tobom! Rambo je kultna ličnost naše scene, baš kao što je NG kultni časopis. Životni stil koji promoviše Rambo (misli svojom glavom, budi kritičan i originalan) promoviše i časopis NG. I NG i Rambo jesu “likovi“, brendovi urbane kulture! Ja se svojih studentskih dana, između ostalog sećam i po koncertima Ramba A., koji su uvek bili mnogo inspirativniji i kreativniji od osamdeset odsto dosadnih predavanja na fakultetu. Rambo i njegove pesme imaju onaj neponovljivi duh mladosti i snage koju ona nosi sa sobom. Upravo je takav slučaj i sa NG (bez obzira na starost ovog časopisa!)
[Odgovori]
Dejan odgovara:
10. mart 2010. u 15:17
Voleo bih da u ovako dobrom casopisu stignem do drugih informacija koje se ne mogu saznati na lak nacin, sto je slucaj sa vecinom NG temi, jer su sve originalne, a ovakav intervju samo potiskuje NG u gomilu drugih obicnih casopisa. Mislim da ovakav intervju bi pronasao bolje mesto u nekim drugim novinama.
[Odgovori]
Ivan odgovara:
10. mart 2010. u 17:57
U kojim novinama? Sve se ostale bave ili dnevnom politikom ili tračevima! A teme o kojima Rambo govori ne spadaju niti u dnevno-političke, a još manje su tračerske! Jednostavno, kvantitativno posmatrano, na našim kioscima ima dosta novina i časopisa, ali kvalitativno, izbor je očajan!Jedino NG i možda još dva ili tri časopisa, Politikin Zabavnik na primer.