Učestvujte u stvaranju vašeg omiljenog časopisa! Predložite mesto/lokaciju koje po vašem mišljenju zaslužuje da se nađe u rubrici NG Odredište! Napišite nam zašto je neko mesto posebno, neobično, opišite njegov duh, fenomen ili problem. Svi predlozi će biti uzeti u obzir, a da bi vaš bio izabran mogu doprineti svi čitaoci slanjem komentara na ovoj stranici (dole). Potrudite se da svoj predlog što bolje obrazložite kako bi mu šanse da bude izabran bile veće! Predlozi bez obrazloženja neće biti razmatrani.
- Bik iiii na Neobični dinosaurusi (16/05/2012): Wowwwwwwwwwww
- Nikola na NLO – mit našeg doba (07/05/2012): Bernard, da li imas neke slike, nesto dokumentovano ? Zapisano, snimnljeno u audio formatu ? HVala
- Ivana na Nepoznati Titanik (24/04/2012): Samo zbog ovog clanka sam kupila casopis, inace ne kupujem vec na sajtu sta procitam-procitam, ali ovaj...
- Srđan na Nepoznati Titanik (22/04/2012): Sjajan članak o Titaniku, sa izvanrednim fotografijama. Nakon čitanja morao sam ponovo pogledati film...
- Mina na Vaš Foto-Arhiv (18/04/2012): Divno!









I jos se moram nadovezati na Stefanov komentar i izraziti potpuno neslaganje sa njime da je Djavolja varos mozda jedino prirodno cudo i potencijal koji imamo.Djavolja varos je sa jedne strane sad i suvise komercijalizovana i sredjivana,uredjivana,sto je lepo sa jedne strane,ali je sa druge je ubilo malo svu tu draz prirodnog.
Imamo mi jos dosta prirodnih potencijala koji nisu komercijalizovani u toj meri.
[Odgovori]
U toj rubrici je po meni malo zapostavljen jedan od najvecih turistickih potencijala nase zemlje,a to je Istocna Srbija.Po meni jedino pravo predstavljanje ovog dela nase zemlje je bilo u avgustovskom broju iz 2007. godine kad ste pisali o Lazarevom kanjonu,sem toga ne mogu reci da je obraceno dovoljno paznje na tu oblast…
[Odgovori]
Poštovani,
DDD
dolazim sa Kosova, dela Srbije koje preovlađuje lepotom. Po mnogo tome se razlikuje od ostalih pokrajina kako Srbije, tako i drugih zemalja. Specifično je, prelepo, istrajno i ima surovu istoriju. Ali i bez obzira na to on je ostao lep, a dokaz za to su velelepni Manastiri i Crkve koji imaju svoju istoriju. Po mom mišljenju, naša zemlja ima toliko toga lepog, lepih pejzaža, predela, zanimljivu istoriju, i zaista bih volela da se više o tome piše u časopisu i da se da prilika svima koji nemaju prilike i prihoda da posete predele kroz časopis. Molim Vas dajte priliku drugima da prolete Srbijom kroz vaš časopis, biće Vam zahvalni, ali i ja. Ako mogu nekako da pomognem, tu sam. Bavim se fotografijom i ako treba nešto tu sam……:))))
[Odgovori]
Po mom misljenju u Djavolja Varos je nesto sto definitivno zasluzuje mesto u casopisu, zato sto je mozda jedino prirodno cudo u Srbiji http://www.djavoljavaros.com/
[Odgovori]
Postovani,
rubrika NG odrediste je svakako jedna od najzanimljivijih u nasem casopisu.Mozda je Vlasina i Vlasinsko jezero lokacija za neko od narednih.Na tom mestu sam bio vise puta.Uvek sam dolazio losim putem iz pravca Vladicinog Hana i Surdulice.Uprkos tome sto je u losem stanju put koji vodi do jezera je jako zanimljiv.Ocarace vas pogledima koji sa njega „pucaju“ ka brdovitim predelima prebogatim raznovrsnim biljnim svetom.Kada se stigne na visoravan vec je u blizini jezero.Jezero je prelepo,cisto,bogato zivotinjskim svetom,sa karakteristicnim plutajucim ostrvima,lako pristupacno,sa pitomom obalom.Na celom jezeru ima svega nekoliko motornih camaca i zbog toga je voda nestvarno cista,ali se zbog jakih vodenih struja ne preporucuje kupanje,narocito ako nemate vodica.Izvora ciste pijace vode ima na sve strane sto je neprocenjivo nacionalno bogatstvo.Ceo ovaj kraj je jako slabo naseljen,ljudi se bave stocarstvom i poljoprivredom,uglavnom za svoje potrebe i najcesce bez mehanizacije.Sa ekonomske strane to je neiskoriscen potencijal a sa strane ocuvanja prirodne sredine to je blagotvorno,narocito kada se uzmu u obzir standardi u nasoj zemlji.Naseljena mesta u ovom kraju su istinske ruralne sredine gde se neprimecuje uticaj coveka u poslednjih 50-60 godina.
Moje misljenje je da materijala za pricu iz ovog kraja ima na pretek.O stanovnistvu,nacinu zivota,radu i netaknutoj,precistoj,bogatoj i pristupacnoj prirodi.Gde se god okrene foto aparat ispadne dobra i zanimljiva slika.Ovu lepotu treba videti,doziveti i zabeleziti.
S’postovanjem,
Aleksandar Obradinovic
[Odgovori]
Zeleo bih da pisete o vojvodini,o istoriji vojvodine,o prirodi,o ljudima koji zive na ovim podrucjima.
Pozdrav od Atile iz Kovina.
[Odgovori]
mislim da pecine blizu okretnice tramvaja boja 2 zasluzuju da se nadju u nacionalnoj geografiji junior.retko ko zna o tim pecinama.one su prokopane za vreme kraljevine srba hrvata i slovenaca dinastija karadjordjevic je ostavila utisnut njihov simbol na nekim zidovima i tamo se cuvaju veoma kvalitetna vina u buradima staroj preko 100godina
[Odgovori]
Kao jedan od stalnih čitalaca National Geographic-a želio bih da vam predlozim priču za neki od sljedecih brojeva. Naime, moj predlog je crnogorsko primorje. Mislim da sa svojim gradovima, predivnim plažama i visokim kamenim planinama u svom zaleđu, zaslužuje da zauzme bar nekoliko vasih stranica. Moj predlog je prije svega zasnovan na tome, sto ja živim u jednom od njegovih gradova (Baru), a drugo, što dosad niste ni jednu priču posvetili svojim najbližm susjedima.
Možda favorizujem svoj kraj, ali šta ću. Jednostavno ga volim!
[Odgovori]
Podržavam predlog Miška od 07. aprila 2010.
Dodao bih da se na Kablaru iznad Ovačar Banje mogu videti u Evropi retka vrsta orlova, a i rode su redovne okolo Morave. U blizini se nalizi lokacija Kađenica, koja predstavlja mesto gde je spaljen srpski zbeg za vreme Turaka. U manastiru Nikolje postoji manje poznat grob Petra Obrenovića (5 godina dete), sina knjaza Miloša Obrenovića. Naravno, pošto se radi o banji postoji i topla lekovita banjska voda koja nije adekvatno iskoriscena.
I na kraju – priroda je prelepa!:)
pozz
[Odgovori]
Voleo bih da napisete neki clanak o pcelarstvu u nasoj zemlji. Oko 75 posto svih biljaka u ekosistemu , oprasuju pcele i sobzirom koji znacaj pcelarstvo ima za svaku zemlju u svetu , pa naravno i nasu zemlju , ja mislim da bi bilo dobro da nas list posveti jedan clanak o pcelarstvu u nasoj zewlji.Slike pcela na cvetu su veoma lepe i moze da se napise lep clanak i istovremeno da se ukaze na pogubne posledice koje bi nastale ako bi pcele nestale.
[Odgovori]
Pozdrav, predložio bih vam da slikate predeo Ovčarsko-kablarske klisure reke Zapadne Morave kod Čačka,Ovčar banje, gde se nalazi oko 12 manastira(aktivnih)/u Blagvešteu je svake godine dolazio patrijarh Pavle/i isposnica još iz turskog doba, sa zanimljivom arhitekturom,predlima oko tih svetinja na obroncima planine Ovčar i Kablar,(kao i planinska sela). Takođe je lep vidik sa tih planina koje su omiljeno pohodište mnogih planinara. Pošto u klisuri postoje i dve brane, formirani su predivni meandri, krivudavi , raskošne boje, tako da je taj deo od Ovčar banje do hidrocentrale Međuvršje jezero gde ima dosta zanimljivih vikendica, ribara, čamaca, rtova, fauna, sa jedne strane je magistrala a sa druge strane je većim delom uzak put gde je nekad bila uskotračna pruga, ima tunel koji izlazi na drugu stranu Kablara, sela Prijevor,Vidova(gde je rođen sadašnji patrijarh Irinej) i prelepa reka Kamenica koja vijuga između brda i gde takođe ima dosta vikendica,mesta za kupanje itd. U Čačanskom kraju su vrlo zanimljiva sela, stara dvorišta, vajati, srce tradicije je tu i starim putem ka Kraljevu, kao i Dragačevu, G. Milanovcu.itd. Pozdrav za sada!
[Odgovori]
Bilo bi sjajno ako bi ste pisali o jugozapadnoj Srbiji, mnostvu manastira i dzamija u ovom kraju,da resite prerasude o ovom predivnom kraju, o Limu kao granicnoj reci izmedju Austrougarske i Turske. Mozete pisati o najlepsim delovima: od Mileseve i vodopada Sopotnice do hladne Sjenice i neobicnog zivota na najhladnijem delu Srbije.
Pozrav,
Dejan Ostojic, Prijepolje
[Odgovori]
Živim u Nišu i bavim se planinarstvom i istraživanjem naročito okoline moga grada. Predlažem Vam da posetite Cerjansku pećinu u blizini Niša koja je pravo čudo prirode ne samo Srbije nego celog Balkana. Iako još neispitana u potpunosti do sada je pokazala jedan deo svojih čari u sakrivenim u podzemnim dvoranama. Pećinski nakit je kao sa druge planete a mesečevo jezero u utrobi pećine je posebna priča. Dođite i uverite se…
Vladan Stojiljković
[Odgovori]
Voleo bih da malo pišete o jugozapadnoj Srbiji i da fotografišete taj region, da vidite kako se tamo živi, da odgonetnete probleme u vezi verske osnove i da vidite koliko su siromašni ti krajevi!Npr.: U Sjenici se toliko teško živi, naročito preko zime…
Srdačan pozdrav,
Zlatko Šabanović
[Odgovori]
Mislim da bi bilo vredno truda da obiđete poslednju nezagađenu reku celim tokom u Srbiji, Veliki Rzav (50 km), posebno zato što su joj dani odbrojani. Država je rešila da na njoj sagradi tri brane, i tako pošalje u Jeliseljska polja njene plahovite brzake, smaragdne virove, vrletne kanjone, lekovite banje. Potražite na Internetu odrednicu „God Save Rzav“. Ja i Rzav Vas željno očekujemo
Zoran Raković
[Odgovori]
Dobar dan poštovana upravo NG-a u Srbiji.
Živim u Loznici (Srbija), a vaš časopis čitam redovno, te se zapitah: pa zašto moj grad ne bi bio odredište? Loznica je poznata po mnogo stvari. Imamo manastir Tronošu (iz 13-og veka), planinu Gučevo (tu se prvi put u istoriji svetskog ratovanja odigrala rovovska bitka), etno-selo Tršić (rodno mesto Vuka Karadžića) banja Koviljača (među tri prve banje po posećenosti, lepoti i… u Srbiji. Jedna od retkih za koju je i Evropa čula), manje popularna banja Badanja, manastir Čokešina, Tekeriš… Loznica je rodno mesto Jovana Cvijića. OŠ „Anta Bogićević“, OŠ „Kadinjača“ itd. Od skoro imamo i novo lice grada. Nadam se da sam naveo dovoljno informacija i razloga da posetite Loznicu i napišete reportažu u vašem cenjenom časopisu.
Hvala!
P.S. Ako ste već objavili reportažu o Loznici (mada mislim da niste), oprostite na oduzimanju vašeg vremena.
Goran Sandić, Loznica
[Odgovori]
Poštovani,
Želio bih da u nekom od narednih brojeva NG Srbije kao domaća tema bude obrađena Tara i sve ono što se tiče njenog sliva, počev od izvora, njenog ušća i spajanja sa Pivom, akumulacionim jezerima, njihovom nastanku, flori i fauni toga područja, njen prelijepi kanjon Nevideo, a blizu je i Sutjeska, Zelengora, Maglić, prašuma Perućica (koja sama zaslužuje poseban članak).Taj granični dio Crne gore i Republike Srpske je nešto prelijepo, pravo sjecište prirodnih bogatstava, istorije, nekih rijetkih biljnih vrsta i sl… Sramota je da se ne ponosimo i u jednom ovakvom časopisu kakav je NG ne afirmišemo ljepote najljepšeg i najvećeg kanjona Evrope, kanjona Tare. Iskreno se nadam da ćemo uskoro otvoriti novi broj našeg NG Srbija i vidjeti i slikama i riječima opisane ljepote Tare.
Poseban pozdrav redakciji National Geographic Srbija!!!
Dragan Malinić
[Odgovori]
Želeo bih da predložim da posetite lokalitet sela Molin u severnom Banatu. Naime to selo je u potpunosti iščezlo za samo nekoliko godina tokom pedesetih godina XX veka. Njega su u periodu do II svetskog rata naseljavali Nemci, a nakon toga u njega su doseljavani stanovnici iz okolnih mesta kao i kolonisti iz Bosne. Tokom pedesetih godina selo je bilo plavljeno nekoliko puta sve dok stanovništvo i lokalna samouprava nisu odlučili da se selo u potpunosti iseli. Selo od tada ne postoji, a na njegovom mestu nalazi se šuma kao i ostaci kuća i groblja.
Radomir Dražić
[Odgovori]
Volio bih da u nekom od narednih brojeva vidim reportažu o Staroj Planini. Sticajem okolnosti tamo sam proveo neko vrijeme i uvjerio se kako je lijepo tamo, počevši od uspona na Midžor, Babinog Zuba, Tri Čuke i još mnogo toga i volio bih da se ti predjeli približe i ostalim ljudima koji nisu imali priliku da posjete to mjesto. Sve najbolje u ovoj novoj godini…
[Odgovori]
Stefan odgovara:
5. april 2011. u 19:17
Da, svakako … to je zaista neverovatan kraj
[Odgovori]
Mislim da vodenice iz moravičkog okruga, tačnije iz Ivanjičkog kraja, zaslužuju da se nađu na nekoj od vaših stranica. Ima ih mnogo, kamenih i drvenih(brvnara) i sve one se kriju pored reka, zarasle u travi. Pokrivene sindrom (vrsta kamenog krova izrađenog od posebne vrste kamena koji se nalazi samo na jednom mestu u ovom kraju), čuvaju tajne mnogih vodeničara i vodeničarki koji su u njima mleli brašno i uzimali usur (novac). Svaka je pripadala jednom zaseoku i svaka je imala i ima od 10 do 14 najamničara (vlasnika).Vlasnike i dalje imaju ali oni za njih ne znaju… Bilo bi lepo da opet zabruji vodenički točak…:)
[Odgovori]